Inovacioni potencijal Republike Srbije: Procena zasnovana na GII

Autori

DOI:

https://doi.org/10.46793/Rev26113.086BT

Ključne reči:

Globalni inovacioni indeks, inovacioni kapacitet, ljudski kapital, infrastruktura, institucije, poslovna sofisticiranost, Srbija, BDP per capita, inovaciona efikasnost

Apstrakt

Ovaj rad ispituje učinak komponenti Globalnog inovacionog indeksa (GII) na inovacioni potencijal Republike Srbije, za period 2011–2025. Ispitivanje se odvija uporednom analizom šest ekonomija Centralne i Istočne Evrope (Srbija, Rumunija, Bugarska, Mađarska, Slovenija i Hrvatska), radi identifikacije ključnih predikatora inovacionog potencijala za izabranu regiju, i parcijalnom korelacionom analizom, radi identifikacije ključnih odnosa između komponenti GII između BDP‑a po glavi stanovnika. Rezultati pokazuju da je infrastruktura najstabilniji i najsnažniji pokretač rasta BDP‑a i inovacionih rezultata u Srbiji, za razliku od najbolje ocenjenih zemalja u okruženju u kojima stubovi institucija i poslovne sofisticiranosti imaju presudnu ulogu u konverziji inovacionih inputa u outpute. Nasuprot tome, investiranja u ljudski kapital čine najslabiju kariku inovacionog sistema Republike Srbije, bez statistički značajnog doprinosa inovacionim performansama. Ovakva strukturna neravnoteža ukazuje da se ekonomski rast Srbije zasniva na investicionim, a ne na znanjem zasnovanim faktorima. Rezultati ispitivanja ukazuju na potrebu za ciljanim politikama usmerenim na jačanje institucionalnog okvira, unapređenje poslovne sofisticiranosti i strateško ulaganje u ljudski kapital, kako bi se povećala efikasnost pretvaranja inputa u inovacione rezultate i obezbedio održiv, inovaciono zasnovan razvoj.

##submission.authorBiography##

##submission.authorWithAffiliation##

 

 

Reference

Aghion, P., Blundell, R., Griffith, R., Howitt, P., & Prantl, S. (2009). The effects of entry on incumbent innovation and productivity. Review of Economics and Statistics, 91(1), 20–32.

Barro, R. J. (1991). Economic growth in a cross-section of countries. Quarterly Journal of Economics, 106(2), 407–443

Beke-Trivunac, J., Peković D. (2022). The effects of investments in permanent assets on employment by enterprise size. Revizor, 97-98, 2022, 7-19. https://doi.org/10.56326/Rev2298007B

Carayannis, E. G., & Grigoroudis, E. (2016). Quadruple innovation helix and smart specialization: Knowledge production and national competitiveness. Journal of the Knowledge Economy, 7(2), 1–21.

Czarnitzki, D., & Hottenrott, H. (2011). R&D investment and financing constraints of small and medi- um-sized firms. Small Business Economics, 36(1), 65–83.

Filippetti, A., & Archibugi, D. (2011). Innovation in times of crisis: National systems of innovation, stru- cture, and demand. Research Policy, 40(2), 179–192.

Hanushek, E. A., & Woessmann, L. (2015). The knowledge capital of nations: Education and the economics of growth. MIT Press.

Hollanders, H., & Es-Sadki, N. (2017). European Innovation Scoreboard 2017: Methodology Report. European Commission.

Krstić, M. (2021). Higher education as a determinant of competitiveness and sustainable economic development. The Sustainability Debate: Critical Studies on Corporate Responsibility, Governance and Sustainability, 14, 15–34. https://doi.org/10.1108/S2043-905920210000015002

OECD and Eurostat. (2018). Oslo Manual 2018: Guidelines for collecting, reporting and using data on innovation (4th ed.). OECD Publishing.

Porter, M. E. (1990). The competitive advantage of nations. Free Press.

Prokop, V., & Stejskal, J. (2019). Innovation efficiency in the EU: A comparative analysis. Economic Rese- arch–Ekonomska Istraživanja, 32(1), 1–20.

Radosevic, S. (2017). Assessing EU smart specialization policy in a comparative perspective. Journal of Technology Transfer, 42(5), 1–27.

Roller, L.-H., & Waverman, L. (2001). Telecommunications infrastructure and economic development: A simultaneous approach. American Economic Review, 91(4), 909–923.

Straub, Stephane. (2010). Infrastructure and development: a critical appraisal of the macro level literature (English). Policy Research working paper; no. WPS 4590 Washington, DC: World Bank. http://documents .worldbank.org/curated/en/167311468313754018

Švarc, J., & Dabić, M. (2017). National innovation systems in the Western Balkans: Between systemic failure and innovation culture. Technological Forecasting and Social Change, 123, 1–14.

Vu, K. M. (2011). ICT as a source of economic growth in the information age: Empirical evidence from the 1996–2005 period. Telecommunications Policy, 35(4), 357–372.

WIPO. (2025). Global Innovation Index 2025: Innovation at a Crossroads. World Intellectual Property Organization. (Full report available via WIPO's GII 2025 publication page.)

##submission.downloads##

Objavljeno

2026-06-29

Broj časopisa

Sekcija

Articles

Najčitanije od istog autora

<< < 1 2 3 4 > >>