https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/issue/feedREVIZOR * Časopis za upravljanje organizacijama, finansije i reviziju2024-12-31T11:01:02+00:00Jozefina Beke-Trivunacjozefina.beke@live.comOpen Journal Systems<p><strong style="font-size: 0.875rem;">POLITIKA ČASOPISA: PUBLIKOVANJE RADOVA SE NE NAPLAĆUJE.</strong></p> <h2>Identifikacioni podaci</h2> <p>ISSN (Štampano izdanje) 1450-7005</p> <p>ISSN (Online) 2620-1461</p> <p>CIP katalogizacija u publikaciji Narodne biblioteke Srbije, Beograd.</p> <p>UDK 657(497.11)</p> <p>COBISS.SR ID 140584199</p> <p>Godina XXVI * broj 1, 2, 3 ili 4/2023 (101 broj … od osnivanja)</p> <p>Svakom naučnom radu primljenom za objavljivanje u časopisu REVIZOR dodeljuje se DOI broj i međunarodni standardni UKD broj.</p> <h2>Naučna politika časopisa</h2> <p>Časopis REVIZOR pretežno objavljuje radove iz oblasti društvenih nauka, a izuzetno i iz drugih naučnih oblasti, ako je tema rada povezana sa tematikom finansija, rizika i kontrola, računovodstva, forenzike i revizije.</p> <p>Navedene teme mogu da se obrađuju sa stanovišta mikro i makro ekonomije (ocena rizika iz okruženja), i sa različitim pristupom, kao što su upravljanje organizacijom, menadžment, komunikacija, odgovornosti prema društvenoj zajednici, odgovornosti prema prirodnom okruženju, i slično.</p> <p>Finansija, rizici i kontrole, računovodstvo, forenzike i revizija nerazdvojno su vezane sa svakim oblikom organizacije, u svim delatnostima i svim vidovima svojine, tako da je tema o svakoj od njih pokrivena naučnom politikom časopisa. Sve vrste naučnih i stručnih radova značajano doprinose vrednosti časopisa.</p> <h2>Uređivačke politike</h2> <p>Uređivačke politike časopisa usklađene su sa Pravilnikom o kategorizaciji i rangiranju naučnih časopisa („Službeni glasnik RS“ broj 159 od 30. decembra 2020.).</p> <p>Uputstvo za autore navodi se u svakom broju časopisa.</p> <p>Časopis objavljuje originalne naučne i pregledne naučne radove i stručne radove koji su dobili pozitivna mišljenja recenzenata. Svaki autor snosi moralnu i etičku odgovornost za podatke objavljene u radu.</p> <p>Glavni urednik i članovi uredništva dužni su da preduzmu sve razumne mere da recenzenti ostanu anonimni tokom i nakon procesa evaluacije u skladu sa procedurom. Spisak recenzenata se daju u prvom broju časopisa iz svake kalendarske godine. Recenzenti su dužni da kvalifikovano i u zadatim rokovima dostave glavnom uredniku ocenu naučne vrednosti rukopisa, pri čemu vode brigu o stvarnom naučnom doprinosu i originalnosti rukopisa.</p> <p>Konačnu odluku o prihvatanju rukopisa za objavljivanje donosi isključivo glavni urednik časopisa.</p> <h2>Naučni savet</h2> <p>Bogojević-Arsić, dr Vesna, Redovni profesor, Univerzitet u Beogradu, Fakultet organizacionih nauka.</p> <p>Beke-Trivunac, dr Jozefina, Profesor emeritus, ALFA BK Univerzitet, Beograd.</p> <p>Knežević, dr Snežana, Redovni profesor, Univerzitet u Beogradu Fakultet organizacionih nauka.</p> <p>Radojko, Lukić, Redovni profesor u penziji, Univerzitet u Beogradu, Ekonomski fakultet.</p> <p><strong>Predsednik Naučnog saveta</strong></p> <p>dr Vesna Bogojević-Arsić</p> <p><strong>Glavni i odgovorni urednik</strong></p> <p>dr Jozefina Beke Trivunac</p> <p><strong>Urednik za oblast forenzike</strong></p> <p>dr Snežana Knežević</p> <p><strong>Urednik za oblast finansija</strong></p> <p>dr Marijana Joksimović</p> <p><strong>Urednik za oblast interne revizije</strong></p> <p>dr Nebojša Jeremić</p> <h2>Izdavač</h2> <p>Naučno društvo za upravljanje organizacijama (ranije: <a href="http://www.ndsrr.org">www.ndsrr.org</a>)</p> <h2>Adresa redakcije</h2> <p>Josifa Marinkovića 2a</p> <p>Beograd</p> <p>E adresa: jozefina.beke@live.com</p> <p>casopisrevizor@outlook.com</p> <h2>Internet adrese na kojima je časopis dostupan</h2> <p><a href="https://nam12.safelinks.protection.outlook.com/?url=http%3A%2F%2Fcasopisrevizor.rs%2F&data=04%7C01%7C%7C66390be4a35149579b4908da0a4f7c2f%7C84df9e7fe9f640afb435aaaaaaaaaaaa%7C1%7C0%7C637833633753803014%7CUnknown%7CTWFpbGZsb3d8eyJWIjoiMC4wLjAwMDAiLCJQIjoiV2luMzIiLCJBTiI6Ik1haWwiLCJXVCI6Mn0%3D%7C3000&sdata=Z1IJZNwLKX4IGiG1lNQ%2BYr5Cxj12O4D5YteLWlzoGgQ%3D&reserved=0">http://casopisrevizor.rs/</a></p> <p><a href="http://scindeks.ceon.rs/journaldetails.aspx?issn=1450-7005">http://scindeks.ceon.rs/journaldetails.aspx?issn=1450-7005</a><u> (do kraja 2021.)</u></p> <h2>Zastupljenost časopisa na listama za datu naučnu oblast</h2> <p>Kategorizacija Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja naučnih časopisa</p> <table> <tbody> <tr> <td width="89"> <p>Godina</p> </td> <td width="62"> <p>Kategorija</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2008</p> </td> <td width="62"> <p>M52</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2009</p> </td> <td width="62"> <p>M52</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2010</p> </td> <td width="62"> <p>M52</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2011</p> </td> <td width="62"> <p>M52</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2012</p> </td> <td width="62"> <p>M52</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2013</p> </td> <td width="62"> <p>M51</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2014</p> </td> <td width="62"> <p>M51</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2015</p> </td> <td width="62"> <p>M51</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2016</p> </td> <td width="62"> <p>M51</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2017</p> </td> <td width="62"> <p>M53</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2018</p> </td> <td width="62"> <p>M53</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2019</p> </td> <td width="62"> <p>M52</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2020</p> </td> <td width="62"> <p>M53</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2021</p> </td> <td width="62"> <p>M53</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2022</p> </td> <td width="62"> <p>M53</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2023</p> </td> <td width="62"> <p>M53</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2024</p> </td> <td width="62"> <p>M53</p> </td> </tr> </tbody> </table>https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/178Analiza ciljeva održivog razvoja u okviru industrije, inovacija i infrastrukture u Srbiji na bazi PIPRECIA-S i MARCOS metoda2024-12-30T18:23:37+00:00Radojko Lukićradojko.lukic@ekof.bg.ac.rs<p>Primena koncepta ciljeva održivog razvoja (ekonomska, socijalna i okruženska dimenzija) pozitivno se u načelu odražava na ukupne performanse svih entiteta. U ovoj studiji analizira se dinamika primene koncepta ciljeva održivog razvoja (SDGs) u okviru industrije, inovacija i infrastrukture (Cilj 9) u Srbiji na bazi PIPRECIA-S i MARCOS metoda. Rezultati ove studije pokazuju rastući trend primene koncepta ciljeva održivog razvoja u okviru industrije, inovacija i infrastrukture u Srbiji. Efekat toga je poboljšanje ukupnih performansi.</p>2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/179Unapređenje performansi u proizvodnim kompanijama: Uticaj Balanced Scorecard2024-12-30T18:34:09+00:00Hind Hammouchelmalali.hind@gmail.com<p>Ova studija istražuje efekte primene Balanced Scorecard (u daljem tekstu: BSC) na ukupne performanse marokanskih proizvodnih organizacija na osnovu uzorka od 118 preduzeća. Primenom kvantitativnog analitičkog pristupa koji koristi tehnike korelacije i linearne regresije, analiza procenjuje potencijalne efekte usvajanja BSC na različite aspekte ukupnog učinka. Nalazi jasno pokazuju da je primena BSC od suštinskog značaja za podizanje ukupnih performansi marokanskih preduzeća. Ova studija doprinosi našem razumevanju tehnika kreativnog upravljanja u dinamičnom ekonomskom okruženju i pruža praktičarima i naučnicima pronicljive informacije o konkurentnosti i održivosti marokanskih proizvodnih kompanija.</p>2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/180Razvijanje strateškog marketing pozicioniranja računovodstvene profesije2024-12-30T18:37:51+00:00Valentina Kaličaninkalicaninvalentina@gmail.comVesna Damnjanovićvesna.damnjanovic@fon.bg.ac.rsMilica Kostić-Stankovićmilica.kostic-stankovic@fon.bg.ac.rsSnežana Kneževićsnezana.knezevic@fon.bg.ac.rsStefan Milojevićstefan.milojevic@educons.edu.rs<p><em>Važnost marketinga u savremenim uslovima poslovanja za profitno orijentisane organizacije je nesumnjivo jedan od presudnih faktora za njegovu dugoročnu održivost. Dinamičan razvoj marketinš- kih strategija i taktika bi trebalo da bude praćen adekvatnim razvojem korenspondentnih finansijskih mera performansi. Predmet ovog rada jeste sagledavanje mogućnosti za izgradnju strategije brendiranja i marketinga računovodstvene profesije. Cilj rada je ukazati na ključne korake kao preporuka za strateškom marketing pozicioniranju računovodstvene profesije, što bi moglo da posluži kao praktičan okvir.</em></p>2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/181Istraživanje potencijala za razvoj i aktivaciju zajednica u pozicioniranju startapa2024-12-30T18:47:00+00:00Anđela Momirovićandjelamomirovic1@gmail.com<p><em>Startapi su novi način poslovanja koji se javlja u savremenom društvu. Jedna od najvažnijih karakteristika ovih kompanija jeste gotovo obavezno formiranje sopstvene zajednice. Na osnovu vrste zajednica koje će se proučavati, na konkretnom primeru će biti prikazano na koji način su određeni primeri startapa poslovali, privla- čili potencijalno okruženje i tržište. Svrha ovog rada jeste da doprinese razumevanju i prikazu poslovanja samih zajednica, ali i posledicama i prednostima koje zahvaljujući njima postoje.</em></p>2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/195Glosar ili rečnik termina Globalnih standarda interne revizije 20242024-12-30T19:54:23+00:00Jozefina Beke-Trivunacjozefina.beke@alfa.edu.rsNebojša Jeremićnebojsaje@telekom.rs<p><em>Konzistentna terminologija je od ključnog značaja za profesiju interne revizije, obezbeđujući zajedničko razumevanje pojmova i koncepata među svim internim revizorima, ali i klijentima revizije i drugim učesnicima u korporativnom upravljanju. Globalni standardi interne revizije iz 2024. godine uvode ažurirani rečnik koji ima za cilj da unapredi jasnoću i konzistentnost u ovoj oblasti. Ovaj rad analizira promene u terminologiji u odnosu na rečnik standarda iz 2017. godine, razmatrajući uticaj novih, izbrisanih i izmenjenih termina na praksu interne revizije. Istraživanje naglašava kako zajednički rečnik doprinosi globalnoj standardizaciji, efektivnoj implementaciji standarda, unapređenju profesionalne prakse, kao i olakšavanju obuke i razvoja internih revizora. Rad takođe ističe značaj konzistentne terminologije za poboljšanje izveštavanja, odgovornosti i usklađenosti sa zahtevima IIA. Zaključuje se da usvajanje ažuriranog rečnika iz Globalnih standarda interne revizije 2024. predstavlja značajan korak ka daljoj profesionalizaciji i unapređenju revizorske profesije na globalnom nivou.</em></p>2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/182Organization of Internal Control in Banks Towards Money Laundering Prevention: A Practical Approach2024-12-30T18:51:52+00:00Marija Milojičićmarijamilojicic87@gmail.comSnežana Kneževićsnezana.knezevic@fon.bg.ac.rsStefan Milojevićstefan.milojevic@educons.edu.rs<p><em>Preventing money laundering is one of the most important challenges facing the banking sector to preserve the integrity of the financial system. This paper investigates the practical aspects of the organization of internal controls in banks aimed at combating money laundering. Emphasis is placed on key elements, including developing policies and procedures, strengthening governance structures, risk assessment, transaction monitoring and employee training. Key challenges were identified. The paper concludes that effective internal control, based on a proactive approach and continuous adaptation, not only strengthens banks’ resistance to money laundering threats but also contributes to global financial stability.</em></p>2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/183Kretanje i uzroci visoke stope rizika od siromaštva u Srbiji2024-12-30T18:58:49+00:00Lidija Madžarlidija.madzar@alfa.edu.rs<p><em>Poverty is a complex concept that encompasses a number of dimensions such as standard of living, health, level of education, quality of workplace, access to housing, food security and other unmet basic personal needs. This term can be defined most simply as a multidimensional concept that measures the level of deprivation of individually observed persons, households or communities. The aim of this article is to determine the trend, causes and implications of poverty in Serbia, as well as to point out the difficult social landscape that burdens its population. In the article, the methods of desk research, analysis, synthesis and comparison were applied, which, by tracing the at-risk-ofpoverty rate, indicated that Serbia is in the group of European countries with one of the highest values of this indicator. Although this indicator has been declining recently, pointing to significant gender differences, it seems that the difficult social situation will continue in the foreseeable future, with the risk of increasing the number of poor people and those at risk of poverty and social exclusion.</em></p>2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/184Unapređenje čistije proizvodnje emisijama zelenih obveznica – – izazovi i slabosti2024-12-30T19:02:59+00:00Ana Anufrijevanufrijevana@hotmail.com<p><em>Zelene obveznice predstavljaju značajnu inovaciju u oblasti održivog finansiranja tokom poslednje decenije. Iako postaju sve popularnije, akademske studije o njima su retke i uglavnom se fokusiraju na analizu uticaja zelenih oznaka na prinose ovih obveznica. Ovo istraživanje predstavlja pokušaj da se empirijski istraže šira pitanja u vezi sa zelenim obveznicama, kao što su razlozi zbog kojih investitori i izdavači ulaze u tržište zelenih obveznica, uloga tih obveznica u preusmeravanju kapitala prema održivijim ekonomskim aktivnostima, kao i njihov uticaj na pristup organizaciji održivosti. Ovaj rad pruža detaljan uvid u ubrzan rast tržišta zelenih obveznica i analizira kako one menjaju i način na koji učesnici na tržištu percipiraju i primenjuju održivost u svom poslovanju.Zelene obveznice funkcionišu kao obične obveznice, ali se razlikuju po tome što se novac koji se prikupi od investitora koristi isključivo za finansiranje projekata koji imaju pozitivan uticaj na životnu sredinu, poput obnovljivih izvora energije i ekoloških objekata.</em></p>2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/185Organizacije Evropske Unije – glavni akteri u sprovođenju politike održivosti životne sredine2024-12-30T19:08:35+00:00Asmaeil Ali Mohammed Khmaajlakilee@yahoo.comBiljana Ilićbilja0110@gmail.comZorica Đurićzorica.djuric@alfa.edu.rs<p>Održivi razvoj predstavlja složen, višedimenzionalan koncept, koji u savremenim uslovima poslovanja dobija na vrednosti, postajući jedna od bitnih tematika diskusije među naučnicima. Održivi razvoj počiva na tri stuba koji su međuzavisni i povezani – ekonomija, društvo i ekologija. Ekonomski stub se odnosi na smanjenje negativnih efekata ekonomije obima, i na njen smanjeni ekološki otisak na životnu sredinu. Društvena dimenzija održivosti počiva na društvenoj jednakosti i kvalitetu ljudskog života. Ekološka dimenzija, kao najvažnija, odnosi se na zaštitu prirodne sredine u najvećoj mogućoj meri, u cilju ublažavanja klimatskih promena i očuvanja Planete. Postoje mnogobrojni činioci na platformi održivosti i razvoja, odnosno organizacije koje imaju za cilj da vrše promociju održivog ponašanja, i streme ka predviđenim ciljevima, zarad dostizanja dobrobiti i blagodeti za ćitavu društvenu zajednicu. Rad se bavi prikazom organizacija ili institucija koje čiji su glavni zadaci kreiranje politike koja štiti životnu sredinu, obzirom na činjenicu da je suštinska svrha koncepta održivosti proizašla upravo iz potrebe zaštite prirodnih resursa. U radu će se kroz uporednu analizu prikazati funkcionisanje Evropskog parlamenta, jedne od najvažnijih institucija EU, ali i ostalih institucija od značaja za sprovođenje i kreiranje plitičkih scenarija i upravljanja u pravcu zaštite prirodnih resursa, odnosno prirodnih bogatstava.</p>2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/186Višestruki značaj uspostavljanja adekvatne kontrole priređivača igara na sreću2024-12-30T19:14:54+00:00Goran Nikolićgoran86dok@gmail.com<p><em>Poslednjih godina industrija igara na sreću u Republici Srbiji doživljava brži rast, kako kroz onlajn tržište, tako i kroz mrežu fizičkih objekata gde se organizuje. Uvođenje jedinstvenog informacionog sistema za nadzor poslovanja priređivača i sprovedene izmene i dopune zakonodavne regulative u ovoj oblasti pokazale su se nedovoljnim. Razvijanje i usklađivanje zakonodavne regulative predstavlja samo osnov za uspostavljanje zakonitog poslovanja, koji je neophodno da bude podržan u praksi kroz rad službenika Uprave za igre na sreću. Nejednak pristup pri određivanju priređivača igara na sreću koji će biti kontrolisani direktno utiče na stvaranje monopola, nelojalne konkurencije i daje vetar u leđa određenim priređivačima da se ponašaju van opsega zakonskih normi i time dodatno izazivaju probleme, kako u funkcionisanju same industrije, tako i društva kao celine. Adekvatna kontrola i postupanje državnih službenika između različitih državnih organa trebalo da dovede do stvaranja pravičnijeg poslovnog okruženja.</em></p>2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/187Merdžeri i akvizicije banaka (M&A) uzrokovane promenama na finansijskim tržištima2024-12-30T19:21:30+00:00Marijana Joksimovićjoksimovicmarijana80@gmail.com<p><em>Promene na finansijskom tržištu izazvane Covid-19 pandemijom i krizom u Ukrajini 2022. godine doveli su do velikih turbulencija u svetskoj ekonomiji. Neke oblasti su više, a neke manje zahvaćene novonastalom situacijom. Pored uticaja Covid-19 pandemije i krize u Ukrajini na celokupni finansijski sektor, ne treba zanemariti ni sam uticaj na spajanje i preuzimanje banaka, merdžere i akvizicije (M&A), kako u Republici Srbiji, tako i u svetu.Autor u radu daje prikaz spajanja i preuzimanja banaka (M&A) u Republici Srbiji i u svetu. Na osnovu raspoloživih podataka i izveštaja relevantnih finansijskih institucija dat je prikaz uticaja Covid-19 pandemije i krize u Ukrajini 2022. godine na spajanje i preuzimanje banaka (M&A). Da bi se izveli adekvatni zaključci, korišćeni podaci u radu su zvanični podaci Svetske banke (WB), Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Bazelu, Deloitte, KPMG, kao i podaci Narodne banke Srbije (NBS)</em></p>2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/188Analitičke tehnike u forenzičkoj istrazi lažnog finansijskog izveštavanja2024-12-30T19:26:09+00:00Dragan Cvetkovićdragan.cvetkovic@vspep.edu.rsDragomir S. Dimitrijevićdimitrijevicd@kg.ac.rs<p><em>U savremenom poslovanju finansijski izveštaji, kao krajnji produkt računovodstvenog procesa, predstavljaju ključni izvor informacija za mnogobrojne korisnike. Istovremeno sa razvojem finansijskog izveštavanja i povećanja njegovog uticaja na donošenje važnih investicionih i poslovnih odluka, dolazi do različitih pojavnih oblika lažnog finansijskog izveštavanja i dovođenja u zabludu korisnika finansijskih izveštaja. Predmet ovog rada su analitičke tehnike koje se koriste u forenzičkoj istrazi sumnjivih transakcija i manipulacija finansijskim podacima. Cilj rada jeste da ukaže na važnost dobrog poznavanja i razumevanja koncepta forenzičke istrage i potencijala analitičkih tehnika u otkrivanju anomalija i nepravilnosti u finansijskim podacima.</em></p>2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/189Konceptualni okvir za finansijske izveštaje opšte namene entiteta u javnom sektoru – Merenje imovine i obaveza2024-12-30T19:32:11+00:00Jozefina Beke-Trivunacemil.zivkov@gmail.comEmil Živkovjozefina.beke@alfa.edu.rs<p><em>Procena vrednosti, tj. ponovno merenje vrednosti imovine i obaveza u javnom sektoru treba da ima u vidu primarni cilj većine javnih entiteta i vrstu imovine i obaveza koje ti entiteti drže. Cilj merenja vrednosti imovine i obaveza entiteta u javnom sektoru je da se izaberu one merne osnove koje najpoštenije odražavaju troškove usluga, operativni kapacitet i finansijski kapacitet entiteta na način koji je koristan za pozivanje entiteta na odgovornost i za potrebe odlučivanja. Merenje vrednosti imovine i obaveza u skladu sa MRS JS/IPSAS pomaže korisnicima finansijskih izveštaja da procenjuju efikasnost pružanja usluga građanima od strane entiteta iz javnog sektora. U ovom radu razmatra se pristup merenju vrednosti prema sedmom poglavlju Konceptualnog okvir MRS JS/IPSAS.</em></p>2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/190Iskustva i zaključci sa ECIIA Konferencije 2024. u Budimpešti2024-12-30T19:36:39+00:00Nebojša Jeremićnebojsaje@telekom.rs2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/191Konferencija Udruženja sertifikovanih istražitelja prevara Srbije: Novi digitalni trendovi u zaštiti poslovanja2024-12-30T19:41:38+00:00Marija Radovanovićmarija78bg@gmail.com2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/192OKRUGLI STO: Primena održivog razvoja i zaštite životne sredine u privredi2024-12-30T19:43:39+00:00Zorica Đurićzorica.djuric@alfa.edu.rsLidija Madžarlidija.madzar@alfa.edu.rs2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/193Novi međunarodni standardi interne revizije: Promene međunarodnih standarda i njihova implementacija u javnom sektoru Republike Srbije2024-12-30T19:46:02+00:00Jozefina Beke-Trivunacemil.zivkov@gmail.comEmil Živkovemil.zivkov@gmail.com2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024 https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/194Panel diskusija sa međunarodnim učešćem: Održivost i obrazovanje u oblasti revizije i računovodstva2024-12-30T19:49:14+00:00Snežana Kneževićsnezana.knezevic@fon.bg.ac.rs2024-12-31T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2024