https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/issue/feedREVIZOR * Časopis za upravljanje organizacijama, finansije i reviziju2025-10-14T14:17:13+00:00Jozefina Beke-Trivunacjozefina.beke@live.comOpen Journal Systems<p><strong style="font-size: 0.875rem;">POLITIKA ČASOPISA: PUBLIKOVANJE RADOVA SE NE NAPLAĆUJE.</strong></p> <h2>Identifikacioni podaci</h2> <p>ISSN (Štampano izdanje) 1450-7005</p> <p>ISSN (Online) 2620-1461</p> <p>CIP katalogizacija u publikaciji Narodne biblioteke Srbije, Beograd.</p> <p>UDK 657(497.11)</p> <p>COBISS.SR ID 140584199</p> <p>Godina XXVI * broj 1, 2, 3 ili 4/2023 (101 broj … od osnivanja)</p> <p>Svakom naučnom radu primljenom za objavljivanje u časopisu REVIZOR dodeljuje se DOI broj i međunarodni standardni UKD broj.</p> <h2>Naučna politika časopisa</h2> <p>Časopis REVIZOR pretežno objavljuje radove iz oblasti društvenih nauka, a izuzetno i iz drugih naučnih oblasti, ako je tema rada povezana sa tematikom finansija, rizika i kontrola, računovodstva, forenzike i revizije.</p> <p>Navedene teme mogu da se obrađuju sa stanovišta mikro i makro ekonomije (ocena rizika iz okruženja), i sa različitim pristupom, kao što su upravljanje organizacijom, menadžment, komunikacija, odgovornosti prema društvenoj zajednici, odgovornosti prema prirodnom okruženju, i slično.</p> <p>Finansija, rizici i kontrole, računovodstvo, forenzike i revizija nerazdvojno su vezane sa svakim oblikom organizacije, u svim delatnostima i svim vidovima svojine, tako da je tema o svakoj od njih pokrivena naučnom politikom časopisa. Sve vrste naučnih i stručnih radova značajano doprinose vrednosti časopisa.</p> <h2>Uređivačke politike</h2> <p>Uređivačke politike časopisa usklađene su sa Pravilnikom o kategorizaciji i rangiranju naučnih časopisa („Službeni glasnik RS“ broj 159 od 30. decembra 2020.).</p> <p>Uputstvo za autore navodi se u svakom broju časopisa.</p> <p>Časopis objavljuje originalne naučne i pregledne naučne radove i stručne radove koji su dobili pozitivna mišljenja recenzenata. Svaki autor snosi moralnu i etičku odgovornost za podatke objavljene u radu.</p> <p>Glavni urednik i članovi uredništva dužni su da preduzmu sve razumne mere da recenzenti ostanu anonimni tokom i nakon procesa evaluacije u skladu sa procedurom. Spisak recenzenata se daju u prvom broju časopisa iz svake kalendarske godine. Recenzenti su dužni da kvalifikovano i u zadatim rokovima dostave glavnom uredniku ocenu naučne vrednosti rukopisa, pri čemu vode brigu o stvarnom naučnom doprinosu i originalnosti rukopisa.</p> <p>Konačnu odluku o prihvatanju rukopisa za objavljivanje donosi isključivo glavni urednik časopisa.</p> <h2>Naučni savet</h2> <p>Bogojević-Arsić, dr Vesna, Redovni profesor, Univerzitet u Beogradu, Fakultet organizacionih nauka.</p> <p>Beke-Trivunac, dr Jozefina, Profesor emeritus, ALFA BK Univerzitet, Beograd.</p> <p>Knežević, dr Snežana, Redovni profesor, Univerzitet u Beogradu Fakultet organizacionih nauka.</p> <p>Radojko, Lukić, Redovni profesor u penziji, Univerzitet u Beogradu, Ekonomski fakultet.</p> <p><strong>Predsednik Naučnog saveta</strong></p> <p>dr Vesna Bogojević-Arsić</p> <p><strong>Glavni i odgovorni urednik</strong></p> <p>dr Jozefina Beke Trivunac</p> <p><strong>Urednik za oblast forenzike</strong></p> <p>dr Snežana Knežević</p> <p><strong>Urednik za oblast finansija</strong></p> <p>dr Marijana Joksimović</p> <p><strong>Urednik za oblast interne revizije</strong></p> <p>dr Nebojša Jeremić</p> <h2>Izdavač</h2> <p>Naučno društvo za upravljanje organizacijama (ranije: <a href="http://www.ndsrr.org">www.ndsrr.org</a>)</p> <h2>Adresa redakcije</h2> <p>Josifa Marinkovića 2a</p> <p>Beograd</p> <p>E adresa: jozefina.beke@live.com</p> <p>casopisrevizor@outlook.com</p> <h2>Internet adrese na kojima je časopis dostupan</h2> <p><a href="https://nam12.safelinks.protection.outlook.com/?url=http%3A%2F%2Fcasopisrevizor.rs%2F&data=04%7C01%7C%7C66390be4a35149579b4908da0a4f7c2f%7C84df9e7fe9f640afb435aaaaaaaaaaaa%7C1%7C0%7C637833633753803014%7CUnknown%7CTWFpbGZsb3d8eyJWIjoiMC4wLjAwMDAiLCJQIjoiV2luMzIiLCJBTiI6Ik1haWwiLCJXVCI6Mn0%3D%7C3000&sdata=Z1IJZNwLKX4IGiG1lNQ%2BYr5Cxj12O4D5YteLWlzoGgQ%3D&reserved=0">http://casopisrevizor.rs/</a></p> <p><a href="http://scindeks.ceon.rs/journaldetails.aspx?issn=1450-7005">http://scindeks.ceon.rs/journaldetails.aspx?issn=1450-7005</a><u> (do kraja 2021.)</u></p> <h2>Zastupljenost časopisa na listama za datu naučnu oblast</h2> <p>Kategorizacija Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja naučnih časopisa</p> <table> <tbody> <tr> <td width="89"> <p>Godina</p> </td> <td width="62"> <p>Kategorija</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2008</p> </td> <td width="62"> <p>M52</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2009</p> </td> <td width="62"> <p>M52</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2010</p> </td> <td width="62"> <p>M52</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2011</p> </td> <td width="62"> <p>M52</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2012</p> </td> <td width="62"> <p>M52</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2013</p> </td> <td width="62"> <p>M51</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2014</p> </td> <td width="62"> <p>M51</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2015</p> </td> <td width="62"> <p>M51</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2016</p> </td> <td width="62"> <p>M51</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2017</p> </td> <td width="62"> <p>M53</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2018</p> </td> <td width="62"> <p>M53</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2019</p> </td> <td width="62"> <p>M52</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2020</p> </td> <td width="62"> <p>M53</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2021</p> </td> <td width="62"> <p>M53</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2022</p> </td> <td width="62"> <p>M53</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2023</p> </td> <td width="62"> <p>M53</p> </td> </tr> <tr> <td width="89"> <p>2024</p> </td> <td width="62"> <p>M53</p> </td> </tr> </tbody> </table>https://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/227IN MEMORIAM Prof. dr Radojko Lukić2025-07-23T10:18:27+00:00Sreten Ćuzovićsreten.cuzovic@eknfak.ni.ac.rs<div><strong>IN MEMORIAM</strong></div> <div> </div> <div><span style="font-size: 0.875rem;">Професор др Радојко Лукић, истакнути члан Научног савета часописа РЕВИЗОР, оставио је неизбрисив траг у академској заједници. Његова стручност, посвећеност и интелектуална честитост уграђене су у темеље уређивачке политике часописа. Са поштовањем и захвалношћу, сећамо се његовог доприноса. Трудићемо се да његове замисли и надаље обликују наш рад.</span></div> <div>Научни савет и Уређивачки одбор часописа РЕВИЗОР</div>2025-10-14T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2025 REVIZOR * Časopis za upravljanje organizacijama, finansije i revizijuhttps://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/230Lični brend kao prediktor profesionalnog uspeha: Kvantitativna analiza percepcije i spremnosti za ulaganje2025-10-14T08:59:40+00:00Ivana Petkovićinfo@ivanamicic.comIvan Božovićivan.bozovic@pr.ac.rsTanja Vujovićtanja.vujovic@pr.ac.rs<p>Cilj ovog istraživanja bio je da se ispita percepcija i značaj ličnog brenda, kao i njegova povezanost sa digitalnom reputacijom, profesionalnim uspehom i spremnošću na ulaganje. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 144 ispitanika različitog pola, starosne dobi i radnog statusa, korišćenjem onlajn upitnika. Dobijeni rezultati ukazuju na visok nivo svesnosti o važnosti ličnog brenda i njegovom uticaju na profesionalni razvoj. Statističke analize pokazale su značajne pozitivne veze između važnosti ličnog brenda i percipiranog profesionalnog uspeha, kao i reputacije organizacije. Skala Personal Brand Equity (PBE) pokazala je visoku pouzdanost i konstrukcionu validnost. Iako razlike po polu i statusu nisu potvrđene zbog ograničenja uzorka, rezultati ukazuju na potrebu za daljim istraživanjima u ovoj oblasti. Rad nudi teorijske i praktične implikacije u domenu razvoja karijere, digitalne strategije i upravljanja ljudskim resursima.</p>2025-10-14T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2025 REVIZOR * Časopis za upravljanje organizacijama, finansije i revizijuhttps://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/231Transparentnost informacija o dobrovoljnim penzionim fondovima u digitalnom okruženju zelene ekonomije2025-10-14T09:14:57+00:00Ana Anufrijevanufrijevana@hotmail.com<p>Ubrzan razvoj digitalnih tehnologija i rastuća potreba za održivim finansijskim rešenjima oblikuju novi okvir delovanja dobrovoljnih penzionih fondova (DPF), kako u Srbiji, tako i na globalnom nivou. U okviru zelene ekonomije, ovi fondovi sve više dobijaju na značaju kao mogući kanali ulaganja u ekološki održive projekte, doprinoseći dugoročnoj stabilnosti penzijskog sistema i ekološkoj tranziciji. Istovremeno, digitalizacija predstavlja ključni faktor u obezbeđivanju dostupnosti i transparentnosti informacija o radu fondova, ali i u komunikaciji sa potencijalnim korisnicima. U radu će biti analiziran položaj DPF na raskršću digitalne transformacije i principa zelene ekonomije, sa posebnim osvrtom na dostupnost, transparentnost i razumljivost informacija koje se pružaju javnosti. U radu se predstavlja i anketno istraživanje sprovedeno u Srbiji, koje ukazuje na izazove u percepciji i razumevanju digitalno dostupnih podataka o dobrovoljnoj penzionoj štednji.</p>2025-10-14T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2025 REVIZOR * Časopis za upravljanje organizacijama, finansije i revizijuhttps://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/232Specifičnosti uloge interne kontrole u prevenciji prevara u hotelskim preduzećima2025-10-14T09:28:57+00:00Aleksandra Mitrovićaleksandra.stankovic@kg.ac.rsSnežana Kneževićsnezana.knezevic@fon.bg.ac.rsStefan Milojevićaviation.adviser@gmail.com<p>Interna kontrola predstavlja skup definisanih pravila, procedura i mehanizama usmerenih ka unapređenju poslovanja preduzeća. Njena proaktivna uloga ogleda se ne samo u povećanju efikasnosti i efektivnosti poslovnih procesa, već i u značajnom doprinosu smanjenju rizika od prevara, kao i njihovoj prevenciji. Ovaj rad analizira ulogu interne kontrole u prevenciji prevara, sa posebnim osvrtom na hotelska preduzeća. U istraživanju su primenjeni analiza sadržaja relevantnih dokumenata i deskriptivna metoda. Rezultati do kojih se došlo analizom literature ukazuju na sve veći značaj jačanja mehanizama zaštite od prevara u hotelskim preduzećima.</p>2025-10-14T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2025 REVIZOR * Časopis za upravljanje organizacijama, finansije i revizijuhttps://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/233Izbor studijskog programa korišćenjem metode višekriterijumskog odlučivanja2025-10-14T13:04:16+00:00Olgica Andrejićolgica.andrejic@gmail.comSandra Dramićaninsandradramicanin@hotmail.comMihajlo Đurovićmihajlo.djurovic23@gmail.com<p>Tokom života, jedna od najbitnijih odluka koje osoba donosi odnosi se na izbor visokoškolske ustanove, na kojoj će studirati. Ovaj izbor zavisi od velikog broja faktora, a neki od njih se odnose na uspeh tokom prethodnog školovanja, kao i rezultata prijemnih<br>ispita, mogućnosti upisa na budžet, mogućnosti zaposlenja, prestiža i drugo. Cilj ovog rada je da odredi optimalan studijski program koristeći kriterijume koji utiču na izbor studijskog programa i kriterijume i odnose alternativa. U radu je prvenstveno opisano višekriterijumsko odlučivanje, a potom detaljno opisane metode koje su korišćene u ovom istraživanju: AHP i TOPSIS. Nakon toga su navedene metode primenjene na konkretnom primeru, koje imaju za cilj pravi izbor studijskog programa. Težine kriterijuma su određene sprovođenjem ankete u kojoj je učestvovalo 100 studenata sa dva fakulteta: Fakultet za hotelijerstvo i turizam u Vrnjačkoj Banji (studijski programi: Turizam i hotelijerstvo i Gastronomija) i Ekonomski fakultet u Kragujevcu (studijski programi: Ekonomija i poslovno upravljanje i Poslovna informatika). Rezultati istraživanja pokazuju da je kriterijum sa najvećom težinom mogućnost upisa na budžet, a najbolje rangiram studijski program Turizam i hotelijerstvo sa Fakulteta za hotelijerstvo i turizam u Vrnjačkoj Banji, Univerziteta u Kragujevcu. Rezultati ovog istraživanja upotpunjuju kako domaću, tako i inostranu literaturu kada se govori o korišćenju metoda za višekriterijumsko odlučivanje.</p>2025-10-14T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2025 REVIZOR * Časopis za upravljanje organizacijama, finansije i revizijuhttps://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/234Testiranje otpornosti na rizik: kako definisati procedure2025-10-14T13:46:36+00:00Nebojša Jeremićnebojsaje@telekom.rsVeljko DmitrovićVeljko.dmitrovic@fon.bg.ac.rsJovanka Jakovljevićjovanka.jakovljevic@yahoo.comNemanja Jakovljevićjakovljevic.i.nemanja@gmail.com<p>U današnjem sve složenijem i međusobno povezanijem svetu, organizacije i sistemi u različitim sektorima suočavaju se sa nivoima rizika bez presedana, u rasponu od finansijske nestabilnosti do ekoloških katastrofa i pretnji po sajber bezbednost. Kako učestalost i intenzitet ovih rizika rastu, postaje ključno ne samo da se identifikuju potencijalne ranjivosti, već i da se testira i izmeri otpornost sistema suočenih sa ovim izazovima. Otpornost na rizik se odnosi na sposobnost Sistema, bilo da se radi o organizaciji, infrastrukturi ili zajednici, da predvidi, apsorbuje, prilagodi se i oporavi od ometajućih događaja dok nastavi da efikasno<br>funkcioniše. Predmet rada je analiza koncepta otpornosti na rizik, naglašavajući važnost testiranja okvira i metodologija za procenu robusnosti sistema u različitim scenarijima rizika. Kroz sveobuhvatno testiranje rizika, zainteresovane strane mogu bolje razumeti snage i slabosti svojih trenutnih strategija, omogućavajući im da donesu informisane odluke o upravljanju rizikom, ublažavanju i prilagođavanju. Glavni zaključak u radu je da interna revizija može u znacajnoj meri da doprinese da se poboljšaju sposobnosti organizacija za testiranje otpornosti na rizik tako što jesnije definisati dizajn i implementaciju internih procedura i internih kontrola, kao i tako sto ce da generise pravovremene i jasne rezultate testova otpornosti.</p>2025-10-14T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2025 REVIZOR * Časopis za upravljanje organizacijama, finansije i revizijuhttps://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/235Okvir kompetencija interne revizije™2025-10-14T13:54:01+00:00Jozefina Beke-Trivunacjozefina.beke@live.comNebojša Jeremićnebojsaje@telekom.rs<p>Rad predstavlja sveobuhvatnu analizu novog „Globalnog vodiča za praksu: Okvir kompetencija interne revizije“ koji je Institut internih revizora (IIA Global) objavio 2025. godine kao odgovor na rastuće zahteve savremenog poslovnog okruženja. Vodič predstavlja prvi sistematičan pristup definisanju i proceni kompetencija koje su potrebne savremenim internim revizorima, po pozicijama i funkcijama u profesiji. Rad analizira kako novi okvir odgovara na ključne nedostatke identifikovane u akademskoj literaturi poslednje decenije, posebno u oblasti mekih veština, tehnološke pismenosti i evolucije uloge internog revizora ka strateškom savetniku. Kroz detaljnu analizu strukture okvira, postupka procene kompetencija i jedanaest definisanih profila uloga, rad pokazuje kako ovaj instrument omogućava organizacijama sistematično upravljanje ljudskim resursima funkcije interne revizije. Praktična vrednost okvira ogleda se u mogućnosti identifikovanja jazova u kompetencijama, planiranja ciljanih programa razvoja i demonstriranja usklađenosti sa Globalnim standardima interne revizije. Rad zaključuje da novi okvir predstavlja značajan napredak u profesionalizaciji interne revizije i njen odgovor na izazove digitalne transformacije</p>2025-10-14T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2025 REVIZOR * Časopis za upravljanje organizacijama, finansije i revizijuhttps://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/236Korupcija u državnoj upravi i mogućnosti unapređenja rada putem primene menadžmenta kvaliteta2025-10-14T14:06:03+00:00Goran Nikolićgoran86dok@gmail.com<p>U zemljama u tranziciji, poput Republike Srbije, procesi modernizacije državne uprave često su uslovljeni potrebom za uspostavljanjem višeg stepena odgovornosti, transparentnosti i efikasnosti u radu institucija i u tom kontekstu, fenomen korupcije postaje jedno od centralnih pitanja za sagledavanje i rešavanje. Korupcija u državnoj upravi predstavlja višedecenijski problem koji nije rešavan na adekvatan način, čini se više iz razloga manjka političke i društvene volje za tim, nego nepostojanja mehanizama za rešavanje ovog problema. Teorijsko zalaganje za suzbijanje korupcije nikada nije zaista prešlo u narednu fazu, kroz koju bi se implementirali mehanizmi za prepoznavanje i sankcionisanje korupcije na jednak način. Naime, za svrhe postizanja odredjenih političkih poena, različiti nosioci političke vlasti su tokom decenija pribegavali ,,javnom’’ i navodno transparentnom osudjivanju za korupciju odredjenih, izabranih pojedinaca, iz sistema vlasti, odnosno državne uprave, umesto da su zaista sistemski i pravično pristupili rešavanju ovog problema. Čak i ovi izolovani slučajevi koji su trebali da posluze kao primer borbe protiv korupcije nisu vodjeni transparentno, već su ostali pod velom tajne, gledajući iz perspektive ,,običnih’’ gradjana. Duboko ukorenjeni problem korupcije ne moze biti rešen javnim ,,žigosanjem’’ odredjenih pojedinaca, već sistemskim postavljanjem rada i kontrole državne uprave, uspostavljanjem transparentnosti, sledljivosti, jasnih ovlašćenja i odgovornosti.</p>2025-10-14T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2025 REVIZOR * Časopis za upravljanje organizacijama, finansije i revizijuhttps://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/237Analiza neželjenih događaja kao instrument upravljanja rizikom u radu2025-10-14T14:12:25+00:00Sanja Đorđevićs.djordjevic073@gmail.com<p>Radnik svojim radom kod poslodavca, obezbeđuje uslove za život svoj i svoje porodice. Oštećenje zdravlja ili umanjenje zdravstvene sposobnosti, dovodi do promene uslova života, odražava se na život radnika i funkcionisanje porodice. Način kojim se vrši upravljanje rizikom i kontroliše kretanje nivoa rizika u toku obavljanja radnih aktivnosti zaposlenih kod poslodavca je osnova za ostvarenje bezbednosti i zdravlja na radu. U cilju uspostavljanja instrumenta kojim se vrši identifikacija i kontrola faktora koji utiču na kretanje nivoa rizika pristupa se metodi analize neželjenog događaja koji je predstavljen u ovom radu. Identifikacija uzroka koji mogu inicirati pojavu neželjenih događaja u smislu akcidenata ili incidenata predstavlja osnovu upravljanja rizikom. Jedan od načina je sprovođenje kvalitetne istrage neželjenog događaja koja doprinosi izgradnji kulture prevencije. U radu je dat značaj i način pronalaženja uzroka i objašnjenja pojava koje su uticale na promenu nivoa rizika u toku rada sa aspekta detaljne i sveobuhvatne analize sa strateškim i metodološkim pristupom istrazi neželjenog događaja.</p>2025-10-14T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2025 REVIZOR * Časopis za upravljanje organizacijama, finansije i revizijuhttps://casopisrevizor.rs/index.php/revizor/article/view/238Primena Tematskih zahteva u praksi interne revizije2025-10-14T14:17:13+00:00Nebojša Jeremićnebojsaje@telekom.rs<p>Tematski zahtevi su smernice za praksu interne revizije koje su obavezne za angažmane uveravanja u kojima je u fazi procene rizika identifikovan rizik koji prelazi kritični prag značajnosti. Primena Tematskih zahteva omogućuje organizacijama da odgovore na složene rizike današnjeg poslovnog okruženja. Ovaj vodič jasno ukazuje da uspešna primena tematskih zahteva nije samo pitanje formalne usklađenosti, već i promišljen pristup koji balansira profesionalne standarde sa praktičnim potrebama organizacije.</p>2025-10-14T00:00:00+00:00Sva prava zadržana (c) 2025 REVIZOR * Časopis za upravljanje organizacijama, finansije i reviziju